Stojite pred policom u drogeriji, u ruci držite dve kreme, jedna kaže SPF 30, druga SPF 50. Cena se razlikuje, ambalaža izgleda skoro identično, a vi se pitate, da li zaista vredi platiti više za taj veći broj?
Ako ste ikada imali ovu dilemu, niste sami. Zapravo, razlika između ove dve zaštite je mnogo manja nego što većina ljudi misli, ali postoje situacije kada taj mali procenat može značiti mnogo za zdravlje vaše kože.
U ovom tekstu ćemo razjasniti šta tačno znači svaki od ovih brojeva, koliko je stvarna zaštita od UV zraka koju pružaju, i kako da izaberete pravi proizvod za svoj tip kože i način života.
- SPF 30 blokira oko 97 procenata UVB zraka, dok SPF 50 blokira oko 98 procenata, razlika je svega jedan procenat.
- Ni jedna krema ne pruža sto posto zaštite, bez obzira na to koliko je faktor visok.
- Količina kreme koju nanosite je važnija od samog faktora zaštite.
- Ponovno nanošenje na svaka dva sata je obavezno, čak i kod najvišeg SPF-a.
- Osobe sa svetlijom kožom, osetljivom kožom ili istorijom raka kože treba da biraju SPF 50 ili viši.
- Za svakodnevnu upotrebu u gradu, SPF 30 je sasvim dovoljan za većinu ljudi.
Šta zapravo znači broj pored oznake SPF?

Ali, ovo je samo teorija. U praksi, stvari su mnogo komplikovanije.
Prema istraživanjima sa Skin Cancer Foundation, SPF 15 blokira oko 93 procenta UVB zraka, SPF 30 blokira 97 procenata, a SPF 50 blokira oko 98 procenata.
Kada pogledate ove brojke, jasno je da skok sa faktora 15 na 30 donosi primetnu razliku, ali skok sa 30 na 50 je mnogo suptilniji.
Zašto razlika od jednog procenta ipak može biti značajna?
Možda mislite, pa šta je jedan procenat? Ako provodite sate na plaži ili planinarite ceo dan, onih dodatnih jedan posto zraka koji prolaze kroz SPF 30 u poređenju sa SPF 50 akumuliraju se i mogu doprineti oštećenju kože.
Kako navodi Stanford Medicine, kumulativna izloženost UV zracima tokom godina je glavni uzrok preranog starenja kože, hiperpigmentacije i, u najozbiljnijim slučajevima, raka kože.
UVA i UVB zraci, šta je zapravo opasno?

UVB zraci su oni koji izazivaju opekotine, crvenilo i direktno oštećenje DNK u ćelijama kože. SPF oznaka se odnosi isključivo na zaštitu od ovih zraka.
UVA zraci, sa druge strane, prodiru mnogo dublje u kožu i glavni su krivac za prerano starenje, bore i gubitak elastičnosti, ali takođe doprinose razvoju raka kože.
Zato kada kupujete kreme za sunčanje, obratite pažnju na oznaku „broad spectrum“ ili „širok spektar“, koja garantuje zaštitu od obe vrste zraka.
U Evropi se često koristi i oznaka PA, praćena znakovima plus, gde više plusova znači veću UVA zaštitu.
SPF 30 ili SPF 50, koji da izaberete?

Odgovor zavisi od nekoliko faktora, vašeg tipa kože, aktivnosti, godišnjeg doba i toga gde se nalazite. Evo pregleda koji će vam pomoći da donesete pravu odluku.
| Situacija | SPF 30 | SPF 50 |
|---|---|---|
| Svakodnevna šetnja gradom | Dovoljan | Opcionalan |
| Plaža, bazen, vodeni sportovi | Nedovoljan | Preporučljiv |
| Planinarenje i skijanje | Nedovoljan | Preporučljiv |
| Svetla koža i pege | Manje pogodan | Preporučljiv |
| Tamnija put | Dovoljan | Opcionalan |
| Deca i bebe preko šest meseci | Dovoljan | Preporučljiv |
| Osobe sa istorijom raka kože | Nedovoljan | Obavezan |
Kada je SPF 30 sasvim u redu?
Ako živite u gradu i vaša izloženost suncu se uglavnom svodi na put do posla, ručak na terasi ili kratku šetnju, SPF 30 će obaviti posao.
Takođe, osobe sa tamnijim fototipom kože koje retko dobijaju opekotine mogu se osloniti na ovaj nivo zaštite za svakodnevnu upotrebu.
Kada je SPF 50 bolji izbor?
Ako planirate dan na plaži, skijanje, dugo planinarenje ili bilo koju aktivnost gde ćete biti izloženi suncu duže od jednog sata, SPF 50 vam daje tu malu dodatnu rezervu.
Takođe, osobe sa svetlom kožom, crvenom ili plavom kosom, mnogo pega ili osetljivom kožom treba uvek da biraju viši faktor.
Ovo potvrđuje i National Library of Medicine, gde se navodi da osobe sa fototipovima I i II, koji lako dobijaju opekotine a teško tamne, imaju značajno veći rizik od razvoja melanoma i drugih oblika raka kože, te se za njih preporučuje korišćenje zaštite sa najmanje SPF 50.
Zašto količina kreme važnija od samog SPF-a?

Preporučena količina za celo telo odrasle osobe je oko trideset mililitara, što je otprilike jedna čašica za rakiju.
Za lice i vrat treba vam količina veličine dve kockice šećera ili ravne čajne kašičice.
Ako nanosite upola manje, vaš SPF 50 efektivno postaje SPF 20 ili čak manje.
Dakle, bolje je pravilno naneti SPF 30 nego škrto aplicirati SPF 50.
Pravila koja treba da zapamtite
- Nanesite kremu petnaest do trideset minuta pre izlaganja suncu, da bi imala vremena da se apsorbuje.
- Ponovite nanošenje na svaka dva sata, a češće ako se kupate ili se znojite.
- Ne zaboravite uši, vrat, stopala i zadnju stranu kolena, to su najčešće propuštena područja.
- Koristite kremu i kada je oblačno, jer do 80 procenata UV zraka prolazi kroz oblake.
- Ne oslanjajte se samo na SPF u šminki ili dnevnoj kremi, ta količina je obično premala.
Šta sa tipom kože i specifičnim potrebama?
Evo kako da prilagodite izbor svom tipu kože.

Masna i mešovita koža
Za ovaj tip kože birajte kreme sa oznakom „oil-free“, „non-comedogenic“ ili „matte finish“.
Gel formulacije i tečne teksture su odličan izbor jer se brzo upijaju i ne ostavljaju masni film. SPF 30 ili 50, zavisno od izloženosti, oba su prihvatljiva.
Suva i osetljiva koža
Kod suve kože, tražite kreme sa hijaluronskom kiselinom, ceramidima ili glicerinom.
Osetljiva koža najbolje reaguje na mineralne filtere, cink oksid i titanijum dioksid, koji deluju fizički blokirajući zrake umesto hemijski. Za osetljivu kožu, SPF 50 je obično bolji izbor.
Koža sklona aknama
Nemojte preskakati kremu za sunčanje samo zato što imate akne, to je velika greška koja može dovesti do hiperpigmentacije.
Birajte lagane, nekomedogene formule, idealno mineralne ili hibridne. Neke kreme sadrže i niacinamid ili cink, koji dodatno smiruju kožu.
Zrela koža
Kod zrele kože, fokus je na prevenciji daljeg oštećenja i starenja.
Tražite kreme koje kombinuju SPF sa antioksidansima poput vitamina C ili E, i uvek birajte SPF 50 sa širokim spektrom zaštite.
Česta pitanja
Na kraju
Razlika između SPF 30 i SPF 50 je mala u procentima, svega oko jedan posto više UVB zraka blokira viši faktor.
Ali, taj jedan procenat može biti značajan u određenim situacijama, kod dugog izlaganja suncu, osoba sa svetlom ili osetljivom kožom, kao i kod onih sa istorijom problema sa kožom.
Najvažnije je da kremu koristite svaki dan, tokom cele godine, i da je ne štedite kada je nanosite. Jer na kraju, najbolja krema je ona koju zaista redovno koristite.
Reference
- Skin Cancer Foundation. (n.d.). Sunscreen. Skin Cancer Foundation. https://www.skincancer.org/skin-cancer-prevention/sun-protection/sunscreen/
- Stanford Medicine. (2025, June). Sunscreen fact and fiction: What the science says. Stanford Medicine News. https://med.stanford.edu/news/insights/2025/06/sunscreen-science.html
- Gabros, S., Patel, P., & Zito, P. M. (2025). Sunscreens and Photoprotection. StatPearls, NCBI Bookshelf. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK537164/

